Romanid
Romanid je umětny jezyk, stvorjeny vugrskym jezykoznavcem Zoltánom MagyaromЗолтаном Мадјаром. Jezyk je osnovany na romanskyh jezykah i po naměru avtora imaje služiti kako zonalny pomočny jezyk, razumlivy govoriteljam tyh jezykov bez poprědnjego učenja. MagyarМадјар publikoval prvy versiju romanida v maju 1956 g., a drugu, modifikovanu versiju v dekembru 1957 g. V 1984 g. on takože publikoval provodnik, s kratoju gramatikoju v priloženju. Prědstavjena v njim versija jezyka je nemnogo uproščena v sravnjenju k ranšim versijam.[1]
Jezyk bazuje na najbolje občih slovah i izrazah v francuzskom, italijanskom, portugalskom i španskom.[2] V tom smyslu romanid je mnogo podobny takym umětnym jezykam, kako interlinguaинтерлингва i lingua franca novaлингва франка нова. Suglasno sovětskoj gazetě Trud romanid, pod obzirom struktury, je «značno prostějši i legši do učenja neželi široko razprostranjeny v poslědnjih lětah jezyk esperanto».[3]
Ne je znajemo, koliko ljudij upotrěbjaje romanid, ale izdavaje se, že jezyk imaje ili iměl izvěstnu popularnost srěd vugrcev.[4] Podčas prěpisa naseljenja 2001 g. 10 osob soobčili, že govoret na romanidu, čto činilo romanid največe koristanym umětnym jezykom v Vugriji poslě esperanta.[5]
Priklad
[praviti | praviti izvorny kod](versija 1957) Moy lingva project nominad Romanid fu publicad ja in may de pasad ano cam scientific studium in hungar lingva...
(versija 1984) Mi lingua project nominat Romanid esed publicat ja in may de pasat an cam scientific studio in hungar lingua...
(prěvod) Moj jezykoprojekt imenovany romanid uže v maju minulogo goda byl publikovany kako naučno izslědovanje na madjarskom jezyku...
Iztočniky
[praviti | praviti izvorny kod]- ↑ "Romanid Documentations Project". Bylo arhivovano iz iztočnika 12 maja 2022. Data dostupa: 12 maja 2022.
- ↑ Белодид, Иван Константинович (1969). Развитие языков социалистических наций СССР]. Kyjev: Институт Языковедения им. А. А. Потебни АН УССР. str. 46.
- ↑ Югов, Н. (1 februara 1985). "Легче, чем эсперанто". Труд (na russkom).
- ↑ "Новое в русской лексике: Словарные материалы: Выпуск 81". Институт русского языка (АН СССР). 1986. str. 247.
- ↑ "A népesség nemzetiségi hovatartozását befolyásoló tényezők, kultúrákhoz való kötődés, nyelvtudás és a nyelvek rendszere szerint". Vugrsko bjuro statistiky.
Vněšnje linky
[praviti | praviti izvorny kod]Literatura
[praviti | praviti izvorny kod]- Magyar, Zoltán (1958). A Romanid nyelv rövid nyelvtana (na vugrskom). Debrecen.
- Magyar, Zoltán (1965). "Mi az interlingvisztika? (A nemzetközi világnyelvekről)". Alföld (na vugrskom). No. 8.
- Magyar, Zoltán (1984). Romanid. Tájékoztató és társalgási könyv (na vugrskom). Debrecen: Kossuth Lajos Tudományegyetem. ISBN 963 471 337 8.
- Varga-Haszonits, Zsuzsa (1999). "Romanid". V Fodor, István (red.). A világ nyelvei (na vugrskom). Budapest: Akadémiai Kiadó. str. 1222–1223. ISBN 963 05 7597 3.